Zasavica je i bila pod zaštitom države, što znači da treba da je posetite

Zasavica, kao specijalni rezervat prirode, Uredbom Vlade Republike Srbije i dalje je pod zaštitom. Iako su mnogi mediji i agencije pogrešno preneli da je Specijalni rezervat prirode Zasavica „konačno“ pod zaštitom države, Zasavica je pod zaštitom od 1977. godine kao prirodno dobro I kategorije od izuzetnog značaja, a 1997. godine tadašnja vlada donela uredbu istog naziva, u kojoj je i upravljač isti.

Ne ulazeći u razloge bombastičnih objava, treba napomenuti da je Zasavica u obe uredbe stavljena pod zaštitu kako bi se očuvao prirodni vodotok Zasavice, kao osnovni ekološki faktor, gde su prisutna vodena, močvarna, livadska i šumska staništa, karakteristična za ravničarske predele.

Uredbom iz 2019. godine, koju je Vlada donela 25. jula, područje vodotoka Zasavice stavljeno je pod zaštitu kao prirodno dobro od izuzetnog značaja, odnosno I kategorije kao specijalni rezervat prirode koji sa njegovom zaštitnom zonom čini jedinstvenu celinu kako bi se očuvao prirodni vodotok Zasavice, kao osnovni ekološki faktor, gde su prisutna vodena, močvarna, livadska i šumska staništa, karakteristična za ravničarske predele.

Specijalni rezervat prirode Zasavica poveren je na upravljanje, kao i do sada, Pokretu gorana iz Sremske Mitrovice kao Upravljaču.

Čega sve ima u Zasavici

Zasavica je i naziv za napušteno rečno korito oko donje Drine. Ovo korito je nekada je bila korito Save, pa Drine, a danas je van hidrografske funkcije, tako da je danas fosilno rečno korito i u tome je njegov značaj.

U Zasavici postoji 218 vrsta gljiva, 655 vrsta viših biljaka (krajnje ugrožene vrste: aldrovanda (Aldrovanda vesiculosa), borak (Hippuris vulgaris), jezičasti ljutić (Ranunculus lingua), rebratica (Hottonia palustris), više od 250 vrsta fitoplanktona, 190 vrsta zooplanktona, veliki broj beskičmenjaka (endemična vrsta zrikavca Metrioptera (Zeuneriana) amplipennis, velika hrastova strižibuba (Cerambyx cerdo), Pilemia tigrina, panonski prelivac (Apatura metis), uskršnji leptir (Zerynthia (Zerynthia) polyxena)), 19 vrsta riba (strogo zaštićene vrste: umbra (Umbra krameri), zlatni karaš (Carassius carassius), linjak (Tinca tinca)), 13 vrsta vodozemaca (strogo zaštićene vrste: endem peripanonske nizije podunavski mrmoljak (Triturus dobrogicus), crvenotrbi mukač (Bombina bombina), kreketuša (Hyla arborea)), 12 vrsta gmizavaca (barska kornjača (Emys orbicularis), smukulja (Coronella austriaca)), 182 vrste ptica (između ostalih i vrste kategorisane kao SPEC 1, koje pripadaju grupi najugroženijih životinja na planeti: patka njorka (Aythya nyroca), mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus), prdavac (Crex crex), orao krstaš (Aquila heliaca), stepski soko (Falco cherrug), šljuka livadarka (Gallinago media)) i oko 65 vrsta sisara (strogo zaštićene vrste: vidra (Lutra lutra), divlja mačka (Felis silvestris), dabar (Castor fiber)).

Na teritoriji Specijalnog rezervata prirode Zasavica zabeleženo je 29 tipova staništa prioritetnih za zaštitu na nacionalnim nivou, pri čemu su 23 prioritetna NATURA 2000 međunarodno značajna staništa, odnosno 25 su selektovana EMERALD staništa. Područje Specijalnog rezervata prirode Zasavica pripada delu ekološki značajnom području pod rednim br. 18 – Zasavica. Zbog prisustva zaštićenih vrsta od nacionalnog i međunarodnog značaja, kao i za zaštitu prioritetnih tipova staništa, područje Specijalnog rezervata prirode „Zasavica” je identifikovano područje u okviru međunarodne ekološke mreže Emerald (RS0000014), međunarodno značajno područje za biljke (IPA), međunarodno i nacionalno značajno područje za ptice (RS022IBA), odabrano područje za dnevne leptire (PBA 40) i Ramsarsko područje (3RS009).

Dabre, jesi li stigao u Zasavicu? Ko bre? Um bre!

Pored toga što u Zasavici živi retka riba umbra, od pre petnaest godina žive i porodice dabrova. Dabrovi su uništeni pre oko stotinak godina u celoj Srbiji, ali je 2005. godine Vlada Bavarske, odnosno Prirodnjački muzej iz Minhena, darovala Zasavici 16 porodica dabrova koji su se dobro prilagodili u novoj sredini.

Prilagođavanje znači da su Dabrovi počeli da prave brane u Zasavici, a najpoznatija je dugačka 30 metara i visoka je 180 centimetara. Zanimljivo je istaći da zapravo ženke dabra prave brane, dok mužjaci i mladunci donose materijal.

Gde je ta Zasavica sunce mu poljubim

Specijalni rezervat prirode Zasavica nalazi se na području južne Vojvodine, odnosno severne Mačve, istočno od reke Drine i južno od reke Save, na teritoriji grada Sremska Mitrovica i opštine Bogatić. Rezervat čine vodene površine kanala Jovače i Prekopca, zatim kanalisani i prirodni tok pritoke Batar, kao i sama reka Zasavica sa svojim kanalisanim i prirodnim tokom, ukupne dužine 33,1 km.

Površina Specijalnog rezervata prirode Zasavica je 1128,55 ha, od čega je 704,93 ha (62%) u državnom vlasništvu, a 423,62 ha (38%) u privatnom vlasništvu, od čega je I stepenom obuhvaćeno 5,30%, II stepenom 60,81% i III stepenom 33,89% ukupne površine područja Specijalnog rezervata prirode Zasavica. Zaštitna zona Specijalnog rezervata prirode Zasavica obuhvata površinu od 3.462,65 ha.

Cena posete Zasavici

Ukoliko želite da posetite Zasavicu kao odrasla i punoletna osoba platićete 200 dinara, dok deca i penzioneri plaćaju 150 dinara. Zanimljivo je da se u cenovniku penzioneri ne smatraju odraslim osobama.

U Zasavici se možete voziti brodom ili posetiti vizitorski centar, ali i ručati. Ovo su cene sa zvaničnog sajta iz 2016. godine.

Koja je cena… zaštite?

Država Srbija štiti svoja prirodna dobra i to je – dobro. Međutim, postavlja se pitanje koja je cena zaštite, odnosno koja je njena svrha, s obzirom na to da je skoro i Rtanj stavljen pod zaštitu, ali se na njemu planira izgradnja gondole.

Takođe, Stara planina je stavljena pod zaštitu, a na njeoj i na drugim rekama u zaštićenim područjima se grade mini-hidroelektrane derivacionog tipa koje potpuno uništavaju reke, a prave mizerno malo struje.

Isto tako i Uvac je skoro stavljen pod zaštitu, ali na njemu postoji problem divlje gradnje.

Nadamo se da će Zasavica ostati u obliku kakav je sad jer je ovaj rezervat prirode stvarno vredan posete.

Naslovna fotografija: Uroš Nedeljković