Gruzija je zemlja u Zakavkazju i ako ste u poslednjih nekoliko godina putovali u Gruziju, verovatno ste za to imali dobar razlog. Bilo da vas je privukla njena...
Prekomerni turizam
Prekomerni turizam, preterani turizam ili masovni turizam (overtourism) – kako god ga nazvali je problem sa kojim se suočavaju mnoge destinacije i gradovi širom sveta, pogotovo u Evropi.
Jednostavno, veliki broj turista dovodi do sindroma prekomernog turizma. Problem je što infrastruktura ne može da podrži toliki broj ljudi ili automobila, zbog čega mnogi gradovi posežu za mnogim ograničenjima koji mogu biti naplata ulaska, zabrana iznajmljivanja smeštaja u određenim delovima, zabrana vožnje automobila turistima i slično.
Problemi koji nastaju su razni, od toga da lokalno stanovništvo koje živi u gradovima ne može sebi priuštiti smeštaj po pristojnoj ceni do toga da sve postaje skuplje u prodavnicama, a o velikim gužvama da i ne govorimo.
Naravno, tu je i problem smeća koje za sobom ostavljaju turisti, ali i zagađenja.
Turistička industrija se naravno usredsređuje na sopstveni rast iako su resursi ograničeni, te nakon decenija praktično nekontrolisanog rasta, u vremenu pre pandemije prešao je crvene linije: u mnogim destinacijama turizam sada stvara više problema nego koristi. Pandemija je, doduše, usporila napore za ograničenje preteranog turizma, ali je masovni turizam počeo da se vraća na velika vrata.
Države koje su zasnovale svoju ekonomiju na principima tzv. slobodnog tržišta, sada se suočavaju sa posledicama neograničene ekonomske slobode – jer su iste zakucale na vrata običnim građanima. Mnogi gradovi, koji imaju ingerencije da tako nešto učine, pribegavaju merama koje tržište stanova ograničavaju, sa manje ili više uspeha. Masovni turizam i mnogi ekonomisti smatraju najstarijim i najotpornijim nasleđem privrednog i tehnološkog buma nakon Drugog svetskog rata.
U eri jeftinih letova, lakog iznajmljivanja smeštaja preko platformi i dostupne tehnologije za pronalaženje informacija pitanje je kako se suprostaviti fenomenu prekomernog turizma i posledicama slobodnog tržišta u kome dolazi do zagušenja, jer postoji samo jedna Venecija i jedan Amsterdam.
Poseban problem su i lokaliteti zaštićeni od UNESCO-a gde im preterana poseta više šteti nego što koristi.
O svemu ovome i o još mnogo toga, pročitajte u našem odeljku o prekomernom turizmu.
Kruzeri su ogromni zagađivači životne sredine, a Grčka i njene popularne destinacije ostrva Santorini i Mikonos u vrhu su evropskih lokacija koje su pogođene...
Kada je reč o problemu prekomernog turizma, kao jedno od rešenja sve češće se pominju turističke takse. Samo ove godine, Japan, Novi Zeland, Bali, Venecija...
Belgijski Briž, poznat po svom zvoniku iz 13. veka, više neće biti dostupan turistima kao nekada. Ovo je poslednji grad u nizu evropskih gradova koji se...
Sa skromnih prosečnih 15.000 posetilaca godišnje, pećine u Srbiji i dalje predstavljaju neiskorišćenu šansu za podsticanje lokalnog razvoja. Mnogi primeri u...
Iako se već godinama na masovni turizam gleda sa neodobravanjem, a brojni turistički centri iznalaze različite načine da ograniče broj posetilaca, jeftine...
Komitet Evropskog parlamenta za transport i turizam uputio je oštru kritiku grčkoj vladi jer je dozvolila da turizam na ostrvu Santorini, jednoj od...
Masovna popularizacija Instagrama, društvenih mreža uopšte, kao i travel blogova, u poslednjih nekoliko godina imala je ključan uticaj na to kako putujemo...
Dok su se sve države na svetu prethodnih decenija borile da povećaju svoju turističku ponudu, privuku što više inostranih gostiju na svoju teritoriju i...
Pariz postaje grad bez stanovnika jer Parižani, iako zahvalni za milijarde evra koje im donose turisti i za 300.000 radnih mesta koja održava turizam, zajedno...