Lisine, jedinstveni spomenik prirode poznat i po vodopadu Veliki buk, od sada se naplaćuje, te ukoliko želite da ga posetite, treba da obratite pažnju na cene.

Naime, Vlada Srbije potvrdila je Odluku Javnog preduzeća “Resavska pećina” iz Despotovca kojom su određene naknade za korišćenje zaštićenog područja “Lisina”.

Poseta Resavskoj pećini se i do sada plaćala, međutim Odluka o naknadama za korišćenje zaštićenih područja SP „Resavska pećina” i SP „Lisine” predviđa plaćanje naknada za obavljanje ugostiteljske delatnosti, trgovine, energetske delatnosti i saobraćaja, kao i za održavanje manifestacija, korišćenje imena i znaka, odnosno posetu zaštićenom području.

Predmetnom odlukom posetioci Resavske pećine i Lisina plaćaće naknadu od 100 dinara dnevno. Iako deluje bagatelno, ukoliko budete želeli da posetite šume, klisure, kanjone, pećine, vidikovce, vodopade i druge zone, zbog kojih se inače dolazi u ovaj spomenik prirode, naknadu ćete platiti dvostruko – 200 dinara. Ova cena se odnosi na punoletne posetioce, dok će deca plaćati 50 dinara dnevno, odnosno 150 dinara ako žele da sa roditeljima posete npr. vodopad Veliki buk. Deca do 8 godina ne plaćaju naknadu.

Mađutim, ako ste mislili da ste jeftino prošli, navedene cene, odnosno naknade, uvećavaju se za uslugu vodiča i osiguranje posetioca koje je obavezno za svako lice, i to u iznosu od 150 dinara, tako da cena za punoletnog posetioca iznosi 350 dinara, za decu od 8 do 18 godina 300, kao da sve prethodno navedeno nije dovoljno da odvrati posetioce koji se ionako plaše odlaska u prirodu. Deca predškolskog uzrasta su oslobođena naknada za korišćenje zaštićenog područja, a vrednost od 50 dinara se odnosi na uslugu osiguranja i vodiča.

Inače, naknadu za korišćenje zaštićenog područja moraju da plate svi korisnici zaštićenog područja. To su pored posetilaca, u smislu ljudi koji posećuju zaštićeno područje Lisina radi odmora, sporta, rekreacije i sličnih potreba u prirodi i na drugi način koriste zaštićeno područje, i oni koji obavljaju poslove ili raspolažu nepokretnostima i drugim stvarima na zaštićenom području. Ukratko, svi.

Vodopad Veliki buk, Lisine - foto: Uroš Nedeljković

Ako želite da vidite vodopad Veliki buk, poznat i kao vodopad Lisine, koji dugo je smatran najvišim vodopadom u Srbiji – to više nije besplatno. foto: Uroš Nedeljković

S tim u vezi, najskuplje će plaćati hoteli, moteli i apartmani i to 800 dinara godišnje po ležaju, dok je dnevna naknada za pokretne tezge 330 dinara po kvadratnom metru. Planinarski domovi i smeštaj u domaćoj radinosti plaćaće 500 dinara po krevetu godišnje, dok će kampovi plaćati 22 dinara po kvadratnom metru, za isti period.

Snimanje filmova u Lisinama i Resavskoj pećini dnevno košta do 20 hiljada dinara. Tako je Odlukom predviđeno da snimanje igranih filmova dnevno košta 12.250 dinara, dokumentarnih filmova 5.000 dinara dnevno, reklama 20.000 dinara, dok se profesionalno fotografisanje i snimanje zvuka naplaćuje 2.000 dinara dnevno.

Za svaki kvadratni metar bilborda naknada iznosi 35 hiljada dinara, a korišćenje vozila u zaštićenom području naplaćuje se od 50 dinara do hiljadu dinara dnevno. Za auto-moto priredbe naknada je 45 hiljada dinara dnevno, dok se korišćenje imena i znaka naplaćuje se sa 1 odsto od ostvarenog prihoda.

Ukoliko do sada niste posetili ovaj hidro kompleks, treba znati da su Lisine između ostalog poznate po vodopadu Veliki buk. On se nalazi podno prelepe planine Beljanice, na rečici Vrelo koja je desna pritoka Resave. Ovaj vodopad je prema tipu nastanka akumulacioni vodopad, nastao akumulacijom bigra, a u podnožju je formira jezerce male dubine, okruženo bigrenim blokovima.

Veliki buk u Lisinama je zajedno sa izvorom rečice Vrelo odavno pod zaštitom je države, ali se pristup njemu nije plaćao. Inače, ovaj vodopad poznat i kao vodopad Lisine, dugo je smatran najvišim vodopadom u Srbiji, sa visinom od 25 metara. Međutim, tokom ’90. godina prošlog veka otkriveni su viši vodopadi na Staroj planini, kojima sada preti plansko uništenje od iste države koja je dužna da ih štiti.

Iako je naša priroda sve manje naša, te joj se sve manje može pristupiti slobodno, država se trudi da zaštiti određena područja tako što će ograničiti pristup i naplatiti ga građanima koji su nosioci suvereniteta iste te države. Nedavna odluka o stavljanju Rtnja pod zaštitu sa sobom će povući i plaćanje određenih naknada za “korišćenje” vazduha i gledanja u lepe predele.

Koliko je državi stalo da zaštiti ono što će ostati kada svi iz nje odu, govori i činjenica da planski i sistematično uništava svoje najlepše i najbogatije reke tako što dozvoljava izgradnju mini hidroelektrana u zaštićenim područjima čijom izgradnjom one praktično više neće postojati u obliku u kom postoje od vajkada.

Ako je za utehu, plaćanja naknade oslobođena su lica koja žive ili su zaposlena na zaštićenom području Lisina ili tu obavljaju službene poslove. Isto važi i za osobe sa invaliditetom i posebnim potrebama, kao i penzionere sa najnižim penzijama, koji od njih jedva kupuju i hranu, a kamoli autobusku kartu za izlet na Lisine.

Naslovna fotografija: Uroš Nedeljković

Vaš komentar

Pratite Daljine.rs i na Fejsbuku, na Tviteru i na Instagramu.

2962Shares